Svaki peti oboljeli od KOPB-a koji završi u bolnici će i preminuti

Svaka deseta osoba u Hrvatskoj starija od 40 godina, boluje ili će oboljeti od KOPB-a, kronične  opstruktivne plućne bolesti, ujedno i trećeg po redu vodećeg uzroka smrtnosti na svijetu.

Riječ je o upalnoj bolesti trajnog suženja dišnih puteva, koja često ostaje zanemarena i dugo nedijagnosticirana sve do ozbiljnog pogoršanja. Dodatni rizični faktori, ističu pulmolozi, su pretilostdijabetes kardiovaskularne bolesti, dok je COVID-19 pandemija dodatno povećala rizike oboljelih za teške komplikacije i smrtnost. Osobe s KOPB-om koje se zaraze virusom COVID-19 imaju povećan rizik od teških komplikacija i veće smrtnosti od infekcije COVID-19 jer COVID-19 dodatno oštećuje već ugroženi dišni sustav.

„Egzacerbacije, odnosno akutna pogoršanja, umanjuju kvalitetu života i utječu na prijevremenu smrtnost, zbog čega je njihova prevencija od životne važnosti za bolesnike. Samo jedno pogoršanje KOPB-a može udvostručiti stopu pada funkcije pluća i za 21% i povećati rizik od buduće hospitalizacije.  Povećava se  rizik od kardiovaskularnih komplikacija, poput infarkta miokarda i moždanog udara. Činjenica jest da će većina oboljelih od KOPB-a doživjeti egzacerbaciju, no velik dio njih često to ne prijavljuje svom liječniku, čime se umanjuje kvaliteta njihovoga života i povećava mogućnost prijevremene smrtnosti. Prevencija ove plućne bolesti stoga je od životne važnosti“, poručuju iz Zaklade Hrvatska kuća disanja.

KOPB-infografika Toraks HKD

U Hrvatskoj, prema podacima HZJZ-a, od KOPB-a, godišnje u prosjeku premine oko 1600 osoba, a svaki peti oboljeli koji završi u bolnici, nažalost će i preminuti unutar godinu dana. Više od 40% pacijenata s KOPB-om pati od pogoršanja tijekom tri godine, unatoč propisanoj terapiji održavanja.

„Zbog  velikog utjecaja na smrtnost, smanjenje rizika od egzacerbacija prioritet je liječenja KOPB-a. Dovoljno rana dijagnoza, terapijska intervencija i suradljivost naših pacijenata utjecat će na pozitivan ishod bolesti. Dodatno, izbjegavanjem cigareta i zadimljenih prostora, redovnom fizičkom aktivnošću, redovnom komunikacijom s liječnicima, te izuzetno važno – cijepljenjem protiv COVID-a, gripe i pneumokoka, oboljeli mogu smanjiti rizik od komplikacija i smrtnosti koju donosi ova upalna kronična bolest“, ističe akademik Miroslav Samaržija spec. internist, subspec. pulmolog, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća disanja.