Broj oboljelih od sepse u posljednjih je 10 godina u Hrvatskoj porastao za 116 posto. Riječ je o dijagnozi koja svake godine odnosi veliki broj života, iako prezicni podaci ne postoje, budući da u Hrvatskoj ne postoji službeni Registar oboljelih i umrlih od sepse.

Riječ je ujedno i o najskuplje liječenoj dijagnoza u hrvatskim bolnicama – za prošlu godinu podaci govore o utrošenih 12 milijuna eura, no pretpostavlja se da je stvaran iznos veći od 14 milijuna eura.

Reakcija unutar jednog sata spašava

Unatoč tome što je sepsa najčešći uzročnik smrti u bolnicama, 80 posto slučajeva javlja se zapravo izvan bolnice. Liječenje sepse je dugotrajno i kompleksno - preživjelima ostavlja značajne zdravstvene posljedice koje imaju snažan utjecaj na kvalitetu života. Za preživljenje sepse i smanjenje njezinih kasnijih negativnih posljedica ključna je hitna reakcija i adekvatno liječenje u roku od samo jednog sata, a kod takvih izrazito teških infekcija, često je potrebno primijeniti specifičnu terapiju, odnosno specifični antibiotik budući da oni iz širokog spektra djelovanja neće biti od koristi. Nažalost, zbog velikog porasta antimikrobne rezistencije koja, između ostaloga, nastaje i zbog nepravilne i prekomjerne upotrebe antibiotika, liječenje sepse je često vrlo složeno i otežano.

„Najveći broj slučajeva sepse pojavljuje se u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj gdje je veći udio starije populacije s prisutnim kroničnim bolestima, no jedna od najvećih zabluda vezanih za sepsu jest ona da pogađa samo stariju populaciju. Od sepse može oboljeti bilo tko, a osim kod starijih, česta je i kod trudnica i dojilji, novorođenčadi i dojenčadi u prvih šest mjeseci života te imunokompromitiranih i kroničnih bolesnika, posebice onih koji su prošli veće operativne zahvate, kao i kod osoba koje pate od više različitih zdravstvenih tegoba. Zamjetan je i trend porasta slučajeva sepse u općim bolnicama“, pojasnio je Adriano Friganović, predsjednik Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST), jednog od organizatora javnozdravstvene akcije "Zaustavimo sepsu" koja se u subotu 16. rujna održala u Zagrebu.

U Hrvatskoj se rijeđe otkriva uzročnik sepse

Dok se u svijetu za 40 posto slučajeva sepse ne uspijeva dokazati specifični uzročnik, za hrvatske bolnice taj je postotak puno veći - čak 70 posto, što opet ima negativne implikacije kod liječenja ove bolesti i s njime povezanog izbora širokospektralnog ili specifičnog antibiotika. Ipak, bakterija E. coli te urinarne infekcije smatraju se najčešćim uzročnikom sepse u hrvatskim bolnicama.

Do kraja godine očekuje se usuglašenje oko nacionalih smjernica za prevenciju i liječenje sepse, koje bi, nakon usvajanja, trebale izravno utjecati na smanjenje pojave sepse u hrvatskim bolnicama.