Nakon korištenja u liječenju karcinoma i imunološkog sustava, terapija matičnim stanicama mogla bi biti učinkovita i protiv Alzheimerove bolesti.

Tim istraživača s kalifornijskog sveučilišta proveo je transplantaciju hematopoetskih matičnih i progenitorskih stanica na miševima, te se pokazalo da su miševi koji su primili zdrave hematopoetske matične stanice pokazali očuvano pamćenje i kogniciju, smanjenu neuroinflamaciju i značajno manje nakupljanje beta-amiloida u usporedbi s drugim miševima s Alzheimerovom bolešću.

"Alzheimerova bolest je vrlo složena bolest, tako da svako potencijalno liječenje mora biti u mogućnosti ciljati više bioloških puteva", rekla je viša autorica studije dr. Stephanie Cherqui, profesorica na Medicinskom fakultetu UC San Diego za Cell Reports. "Naš rad pokazuje da transplantacija hematopoetskih matičnih i progenitorskih stanica ima potencijal spriječiti komplikacije Alzheimerove bolesti i mogla bi biti obećavajući terapijski put za ovu bolest."

Posljednjih se godina dosta pažnje posvećuje mikroglijama, vrsti imunoloških stanica u mozgu, za koje je dokazano da utječe na različite vrste demencije, pa tako i Alzheimerovu bolest. Kod dugotrajne upale mikroglije otpuštaju se upalni citokini, kemokini i proteini komplementa dovodi do povećane proizvodnje beta-amiloida.

Voditeljica timadr. sc. Priyanka Mishra odlučila je testirati može li transplantacija matičnih stanica dovesti do stvaranja nove, zdrave mikroglije koja bi mogla smanjiti napredovanje Alzheimerove bolesti. Ispostavilo se kako su se transplantirane stanice diferencirale u stanice nalik mikrogliji u mozgu, te da su kod tih miševa spriječeni gubitak pamćenja i neurokognitivna oštećenja. Miševi s presađenim matičnim stanicama pokazali su bolje prepoznavanje predmeta i percepciju rizika, kao i normalne razine anksioznosti i lokomotorne aktivnosti, u usporedbi s neliječenim miševima.

Miševi koji su primili zdrave matične stanice pokazali su smanjenje beta amiloidnih plakova u hipokampusu i korteksu, kao i smanjenje mikroglioze i neuroinflamacije.

Konačno, istraživači su koristili transkriptomske analize za mjerenje ekspresije različitih gena kod liječenih i neliječenih miševa Alzheimerove bolesti. Oni koji su primili terapiju matičnim stanicama imali su manju kortikalnu ekspresiju gena povezanih s bolesnom mikroglijom i manju hipokampalnu ekspresiju gena povezanih s bolesnim endotelnim stanicama.

Sljedeća ispitivanja trebala bi dodatno istražiti mogu li se slične strategije transplantacije koristiti za ublažavanje simptoma Alzheimerove bolesti kod ljudi.