Od svih žena u Hrvatskoj koje boluju od raka, svakoj je četvrtoj dijagnosticiran rak dojke. U većini slučajeva riječ je o ranom stadiju, kada rak ostaje lokaliziran u dojci bez proširenja na udaljene dijelove tijela te kao takav, ima veće šanse za izlječenje. Ipak, rak dojke može se vratiti desetljećima nakon prvobitne dijagnoze, zbog čega je kontinuirana komunikacija s liječnikom važna i nakon izlječenja, kako bi se smanjio rizik od povratka bolesti.

Statistike, na žalost, kažu da su oko 90 posto recidiva koji se pojave nakon pet godina metastatski, što znači da se rak proširio na udaljene dijelove tijela. Stoga su redovite kontrole i ustrajnost u liječenju ključne i u sprječavanju povratka bolesti. Iznijeli su to okupljeni stručnjaci povodom Dana narcisa na panel raspravi „Uzmi ih u ruke na vrijeme: I što onda?“ kako bi istaknuli zašto je osim rane dijagnostike, iznimno važna i dosljednost u pridržavanju plana liječenja ranog raka dojke.

Voditeljica Odjela za programe probira raka dojke u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Andrea Šupe Parun, dr. med. specijalist epidemiologije istaknula je: „U prvih pet ciklusa probira otkrili smo gotovo 7.000 novih karcinoma, od kojih je većina bila u lokaliziranom stadiju što daje bolje izglede za izlječenje. Tome svjedoči i činjenica da je mortalitet u posljednjih osam godina u padu i to za 25-30 posto u odnosu na godine s najvećim brojem umrlih žena. Upravo zato, trudimo se potaknuti i više žena na odaziv, iako je prema službenim podacima odaziv u nacionalni program je 62 posto dok dio žena mamografiju obavlja i izvan programa.“

Panel rasprava održana je kako bi se sveobuhvatno prikazao „put“ koji prolazi žena oboljela od raka dojke te odgovorilo na pitanja zašto je važno ne samo rano dijagnosticirati rak dojke nego i ustrajati u njegovom liječenju. Naime, adekvatno liječenje smanjuje rizik od povratka raka te poboljšava kvalitetu života oboljelih. Zato su raspravu svojim dolaskom podržali i predstavnici udruga oboljelih od raka koje djeluju u Zagrebu - Nismo same, Sve za nju, Europa Donna, i P.I.N.K. Life.

„Kod približno 70 posto novootkrivenih karcinoma u pitanju je rani rak dojke koji ima visoku stopu izlječivosti. Danas se nakon početnog kirurškog liječenja primjenjuje i tzv. 'adjuvantna' terapija koja uništava preostale stanice raka i smanjuje rizik od povratka bolesti, ali ne eliminira taj rizik u potpunosti. Naime, bolest se može vratiti i nakon dužeg perioda zbog mikrometastaza koje mogu ostati neotkrivene i aktivirati se godinama kasnije“, objasnila je prof. dr. sc. prim. Natalija Dedić Plavetić, dr. med., specijalist internist s užom specijalizacijom internističke onkologije i v.d. pročelnica Poliklinike na Klinici za onkologiju KBC Zagreb te istaknula: „Svaka pacijentica treba biti svjesna da je praćenje i suradnja s onkološkim timom temelj za održavanje zdravlja.“

Važan dio onkološkog tima također čine medicinske sestre i tehničari, a glavna sestra Klinike za onkologiju na KBC-u Zagreb i predsjednica Hrvatskog društva onkoloških medicinskih sestara i tehničara, Jasminka Miličević, istaknula je da je njihova uloga kompleksna i uključuje aktivno sudjelovanje u multidisciplinarnom pristupu liječenju pri čemu se zahtijeva stručnost, empatija, specifična znanja i vještine za što se kontinuirano usavršavaju i educiraju. U cijelom procesu, neizostavna karika su i liječnici obiteljske medicine. Prim. Ines Balint, dr. med. spec. obiteljske medicine, objasnila je kako je uvođenje onkoloških uputnica unaprijedilo pristup brzoj dijagnostici smanjujući vrijeme čekanja te omogućilo efikasniju suradnju između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite direktno utječući na poboljšanje ishoda liječenja za pacijente. „Završio je i pilot projekt alata koji omogućuje procjenu rizika od obolijevanja od raka dojke te ranije upućivanje na obradu, tzv. panel dojke, stoga se nadamo da će se uskoro implementirati u svakodnevni rad“, naglasila je prim. Balint.

„Mnoge žene koje su u procesu liječenja obraćaju nam se za savjet oko nastavka terapije zbog nuspojava, psihološkog tereta ili financijskih poteškoća. Naši zdravstveni djelatnici rade izvrstan posao tijekom liječenja, no ne smijemo zaboraviti da bolest utječe i na socio-ekonomski aspekt života. Vjerujem da bi uvođenje određenih socijalnih mjera za onkološke bolesnike značajno utjecalo na njihovu ustrajnost u liječenju“, poručila je Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge žena oboljelih i liječenih od raka Nismo same.