S ciljem što ranijeg prepoznavanja ljudi u riziku od zatajivanja srca, vodeći hrvatski stručnjaci pokrenuli su prvi Mjesec zatajivanja srca u sklopu kojega će Hrvatsko kardiološko društvo provoditi javnozdravstvene aktivnosti u suradnji s liječnicima obiteljske medicine i dijabetolozima. Zatajivanje srca vodeća je zloćudna bolest današnjice, od koje boluje čak 1,5 do dva posto populacije, uz prosječno preživljavanje od svega pet godina od postavljanja dijagnoze. U Hrvatskoj je broj oboljelih oko 80.000, čulo se na konferenciji Svaki otkucaj je važan.

Riječ je o strukturnom i funkcijskom poremećaju srca, koje ne može dostatno opskrbljivati organizam krvlju odnosno kisikom, uzrokujući nedostatak zraka sve do gušenja, kao i edeme nogu, nabreknuće vratnih vena, uvećanje jetre, nakupljanje tekućine u plućima i prostoru između plućnih ovojnica kao i u trbušnoj šupljini. Uzroci su mnogobrojni, najčešće koronarna bolest odnosno prekasno liječen infarkt miokarda, zatim arterijska hipertenzija, bolesti srčanih zalistaka, prirođene bolesti srca, primarne bolesti miokarda tj. kardiomiopatije – od kojih su neke i genski uvjetovane, a moguće je zatajivanje srca kao posljedica upale miokarda.

Tijekom Mjeseca zatajivanja srca, Hrvatsko kardiološko društvo i zaklada Hrvatska kuća srca provodit će niz aktivnosti, uključujući i izdavanje brošure „Zatajivanje srca – simptomi, rizici, dijagnoza, liječenje“, koja će biti dostupna u digitalnom i tiskanom izdanju. Središnje javnozdravstveno događanje održat će se 25. svibnja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, kada će građani imati priliku provjeriti parametre rizika i razgovarati s liječnicima.

Hrvatski kardiolozi pozivaju na suradnju liječnike obiteljske medicine, jer je njihovo uključivanje neophodno radi pravodobne i racionalne dijagnostike zatajivanja srca, poručio je akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.

"U domovima zdravlja odnosno ordinacijama obiteljske medicine još uvijek nije dostupno određivanje NT-pro BNP-a, ključnog laboratorijskoga biomarkera za dijagnozu zatajivanja srca, što pak generira nepotrebno velike liste čekanja za kardiološki pregled i obradu odnosno za ultrazvučni pregled srca. Naime u osoba sa simptomima i znakovima koji pobuđuju sumnju na zatajivanje srca, nakon snimanja EKG-a, bilo bi potrebno izmjeriti krvnu koncentraciju NT-pro BNP-a. Ako je njegova koncetracija normalna, u pravilu nije potrebno upućivati pacijenta kardiologu, već sprovesti diferencijalnu dijagnostiku, tj. pronaći neko drugo objašnjenje bolesnikovih simptoma i znakova, u vidu zapuhe, lošijeg podnošenja tjelesnoga napora, oticanja potkoljenica, opće slabosti itd. Simptomi i znakovi zatajivanja srca nisu specifični i mogu biti uzrokovani nizom drugih patologija, poput debljine ili pak endokrinoloških, pulmoloških, hematoloških bolesti", pojasnio je akademik Miličić.