Od svih građana koji su lani posjetili liječnika primarne zdravstvene zaštite njih čak 40 posto imalo je evidentirano dijagnozu neke kardiovaskularne bolesti, a prema preliminarnim podacima za 2022., na svakih deset preminulih, četiri osobe umrle su od kardiovaskularnih bolesti.

Hrvatskoj je stoga potreban sveobuhvatan nacionalni "plan za srce" kako su ga nazvali vodeći domaći stručnjaci za kardiovaskularno zdravlje, u kojemu je temelj svake aktivnosti - prevencija.

Ranija detekcija - jeftinije liječenje

"Naša zdravstvena administracija je i uvela preventivne zdravstvene preglede koji detektiraju predispozicije za razvoj kardiovaskularnih bolesti, i rezultati nisu dobri. Čak 77 posto građana koji su se odazvali preventivnim zdravstvenim pregledima ima neki od faktora rizika, uključujući hipertenziju, poremećaj lipida, prekomjernu tjelesnu težinu, a mnogi i puše. Strateško usmjeravanje prema edukaciji o rizicima, promicanju zdravog načina života i ranim dijagnostičkim postupcima nije samo pitanje medicinske prakse, već i ekonomske održivosti. Dugoročno, povećanjem zdravstvene pismenosti moguće je suzbiti ovaj problem u Hrvatskoj i smanjiti incidenciju, kao što to rade i druge zemlje", poručio je ministar zdravstva Vili Beroš. Bolesti srca i krvnih žila i dalje su vodeći uzrok smrtnosti i pobola u Hrvatskoj, koja je na toj ljestvici među najgorima u Europi. Svakoga dana naime premine 61 osoba, a kao najdeblja nacija Europe, Hrvati prednjače i po postotku pušača unutar ukupne populacije. "Smrtnost bi morala biti desetak posto niža uspoređujemo li se s tzv. zemljama niskoga kardiovaskularnog rizika kao što su Francuska, Italija, skandinavske zemlje, ali i susjedna Slovenija. Svakako nije problem u dometima i dostupnosti kardiološke dijagnostike i liječenja već u lošoj zdravstvenoj prosvijećenosti naših građana i zanemarenoj važnosti kardiovaskularne prevencije. Bez sustavnog nacionalnog programa promicanja kardiovaskularnog zdravlja, s naglaskom na prevencijske mjere, nema daljnjeg napretka u obuzdavanju pobola i smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila“, zaključio je akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb i predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva. Akademik Miličić poručio je kako jačanjem zdravstvene pismenosti i preventivnih mjera već u 10 godina možemo preokrenuti crne statistike.

Svaki deseti prvašić ima povišeni kolesterol

Da statistički podaci ne idu na ruku, potvrdila je prim. Verica Kralj, dr. med., govoreći o rezultatima probira na porodičnu hiperkolesterolemiju, koji je ove godine prvi put proveden prilikom upisa djece u prvi razred osnovne škole. "Sukladno Nacionalnom programu probira i ranog otkrivanja porodične hiperkolesterolemije, proljetos smo kroz pilot projekt provjerili vrijednost kolesterola kod više od 32 tisuće predškolaca. Povišene vrijednosti ukupnog kolesterola od 5.1 - 6.0 mmol/L zabilježene su kod 10,5 posto djece, čiji su liječnici potom provjeravali obiteljsku anamnezu zadanim upitnikom. Ukupno 450 djece imalo je vrijednost ukupnog kolesterola jednaku ili veću od 6,1 mmol/L, te su poslani specijalistu pedijatru na daljnju obradu", pojasnila je prim. Kralj.

Akademik Željko Reiner podsjetio je kako je porodična hiperkolesterolemija, često nazivana i „nasljedni kolesterol“, prirođena bolest, gdje oboljeli doživotno imaju povišenu vrijednost LDL kolesterola. U Hrvatskoj od nje, procjenjuje se, boluje između 15 i 20 tisuća osoba, no samo jedan posto svjesno je dijagnoze. "Zbog dugotrajne neprimjetne izloženosti povišenim vrijednostima „lošega“ LDL-kolesterola, te osobe imaju i do 20 puta veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti od ostatka populacije. Čak svaki četvrti bolesnik, kojem bolest nije prepoznata ni adekvatno liječena, umire od nekog koronarnog događaja poput srčanog ili moždanog udara prije 50. godine života. Svi bolesnici s porodičnom hiperkolesterolemijom po definiciji spadaju u osobe visokog i vrlo visokog kardiovaskularnog rizika", pojašnjava akademik Reiner.