Žene predstavljaju samo trećinu diplomiranih studenata znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike u Europi, dok samo 15,5% start-upova ima osnivačice aktivne na start-up sceni. Povodom Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti, koji se obilježava 11. veljače, EIT Health, europska mreža tvrtki, sveučilišta, istraživačkih i razvojnih centara, kao i bolnica i instituta koja uključuje oko 150 partnera, ustvrdila je kako je u zdravstvenom i biotehnološkom sektoru broj žena poduzetnica iz Srednje, Istočne i Južne Europe u porastu.

Iako unutar EU žene ine samo 15,5% osnivača start-upova, dok u Srednjoj i Istočnoj Europi samo 1 posto raspoloživog kapitala ide na start-upove s osnivačicama, a daljnjih pet posto na mješovite spolne timove, podaci pokazuju kako žene osnivačice u regiji rade više s novcem koji prime, nadmašujući muškarce u smislu kapitalne produktivnosti i generirajući 96 posto više prihoda po 1 € financiranja od start-upova koje su osnovali muškarci.

Zdravstvo: obećavajuće područje za profesionalce

Žene čine veliku većinu zdravstvenih radnika u Europi (70 – 80%) dok je u Srednjoj, Istočnoj i Južnoj Europi omjer liječnica najveći među razvijenim zemljama. Primjerice, u baltičkim državama, u Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Portugalu, većinu liječnika čine žene, što premašuje prosjek OECD-a za 49 posto. Iako se žene još uvijek teže odlučuju za pokretanje inovativnih promjena u zdravstvenoj industriji, u zadnje je vrijeme trendovi pokazuju da se broj poduzetnica u zdravstvu povećava.

“Sada opažamo tri jaka trenda; prvo, inovatorice u zdravstvu dolaze iz različitih industrija. Naravno, prevladavaju znanost i tehnologija – mnoge žene dolaze izravno iz laboratorija, ali ima i diplomantica društvenih znanosti. Postoji mnogo različitih uloga u inovacijama u zdravstvu i žene se mogu brzo uključiti. Drugo, primjećujemo da su u više start-upova žene suosnivači i/ili da ih vode. I treće, dolazi val rasprava o uspostavljanju jednakih šansi za start-up tvrtke koje vode žene, a primjećujemo i  trend u start-up ekosustavu u smislu da su dioničari otvoreniji za ulaganje u start-up tvrtke koje vode žene”, kaže Monika Toth, direktorica regionalne inovacijske sheme u EIT Health InnoStars, vodećoj organizaciji koja podržava razvoj inovacija u zdravstvu.

EIT Health ima nekoliko programa osmišljenih za osnaživanje poduzetnica. Jedan je petotjedni Bootcamp ženskog poduzetništva koji povezuje početnike u zdravstvu u ranoj fazi pod vodstvom žena ili zajedno s mrežom mentora koji njeguju i podržavaju njihov brzi rast. Inicijativa koju podupiru IESE Business School, Institut Pedro Nunes i NUI Galway, osigurava intenzivnu obuku, pristup mreži i mentorstvo. EIT Health trenutačno prima prijave za program (natječaj traje do 14. ožujka).

Morate doživjeti

“Isticanje žena inovatora nije važno samo za njihove vlastite start-upove, već pomaže u stvaranju šireg društvenog utjecaja na privlačenje više žena u STEM i inovacije,” naglašava Monika Toth. Portfelj EIT Health-a sadrži nekoliko utjecajnih lidera koji krče put u inovacijama u zdravstvu.

Joana Melo, mlada poduzetnica iz Portugala sudjelovala je u nekoliko akceleratorskih programa EIT Health InnoStars. Njezina tvrtka, NU-RISE, pomaže liječnicima u pružanju sigurnijeg i preciznijeg liječenja zračenjem osiguravajući odgovarajuće doze zračenja na pravom mjestu.  Joana Paiva je CTO i suosnivačica iLofa, tvrtke sa sjedištem u Portu koja koristeći biofotoniku i umjetnu inteligenciju razvija  neinvazivno rješenje za probir pacijenata s Alzheimerom za klinička ispitivanja. Forbesova lista 2020. godine uvrstila ju je u kategoriju Under 30 Europe u kategoriji Znanost i zdravstvo, a nominirana je i za EIT Woman Award.

Prema časopisu Forbes na popisu 100 najutjecajnijih žena u Poljskoj nalazi se i izvršna direktorica i suosnivačica UVera, dobitnica EIT Health Catapult i InnoStars Awards  Magdalena Jander, dr. sc.

Ova znanstvenica razvija sljedeću generaciju zdravih i ekoloških prijateljske zaštitne tvari protiv cijelog spektra UV sunčevog zračenja te zajedno sa svojim timom teži održivoj proizvodnji i pridonosi  kružnom gospodarstvu.

“Cilj nam je proizvesti vrlo moćnu tvar koja je 100 % ekološki prihvatljiva i to ne samo s ciljem da ne bi utječe na koraljne grebene ili morski život, već je i sam proces proizvodnje održiv jer troši tone CO2 i ispušta tone O2 i plodnu biomasu kao nusproizvode”, objašnjava Magdalena Jander, dodajući da ako želimo vidjeti više djevojaka u STEM predmetima, trebamo mijenjati obrazovni sustav u osnovnim i srednjim školama u smislu razvijanja kritičkog mišljenja jer „U znanosti se često radi o dobivanju znanstvene greške u pravom trenutku”, tvrdi ona.

Održivost također dolazi u fokus za žene osnivačice

UVera nije jedina tvrtka koja održivost smatra prioritetom – litavski start-up CasZyme, kojeg su pokrenule žene razvija alate koji poboljšavaju primjenu CRISPR-a (Clustered Regularly Interspaced Short Palindromic Repeats) u istraživanju i razvoju uređivanja gena. Alat je već uspješan u zdravstvu, u borbi protiv genetskih bolesti i raznih oblika raka, kao i u ubrzavanju testiranja na Covid-19. Međutim, CRISPR – takozvana tehnologija genetskih škara može igrati i važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena na način da lokalnim zajednicama  omogućava uzgajanje dovoljno hrane u svim klimatskim uvjetima što rezultira smanjenjem troškova prijevoza.

Prema dr. Moniki Paule koja je doktorirala društvene znanosti i ima iskustvo u visokotehnološkom poslovnom razvoju i prijenosu tehnologije u biotehnološkoj industriji, “trebamo preoblikovati biotehnološku industriju kako bi bila u korist oba spola.”

Jedan od razloga za to je taj što žene u biotehnološkoj industriji mogu biti osjetljivije na korištenje u okolišu najnovijih dostignuća u tom području. Prema istraživanju OECD-a, žene diljem svijeta imaju tendenciju da budu osjetljivije na ekološke probleme, sklonije su recikliranju, kupnji organske hrane i proizvoda s eko-oznakom, uključenju u štednju vode i energije te korištenje energetski učinkovitih oblika prijevoza. To se također može prevesti u održive ideje vođene ženama.