Bitka protiv kolesterola ulazi u novu brzinu

  1. U Zagrebu premijerno predstavljen svjetski Postupnik za kontrolu povišenog kolesterola
  2. Očekuje se usvajanje Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti
  3. Od 2023. predškolska djeca sudjelovat će u probiru za porodičnu hiperkolesterolemiju

Hrvatska je vrlo uspješna u liječenju kardiovaskularnih bolesti, no prevenciju moramo hitno poboljšati – među prvima počinjemo s primjenom novog svjetskog Postupnika za kontrolu povišenog kolesterola koji je upravo predstavljen u Zagrebu kao i ostalih projekata za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja nacije, javilo je Hrvatsko kardiološko društvo, kao organizator simpozija Mislimo glavom, birajmo srce.

Iako su Hrvati u prosjeku najdeblji građani EU i nedostatno prepoznaju i liječe ostale ključne čimbenike srčanožilnog rizika, Hrvatska je iz skupine tzv. zemalja vrlo visokoga rizika prešla u zemlje s visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Potvrda je to dobre prakse domaćih stručnjaka za kardiovaskularno zdravlje, no ključan sljedeći korak jest Nacionalni plan za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti, s ciljem preobrazbe u skupinu zemalja niskoga kardiovaskularnog rizika – ujedno i najrazvijenijih zemalja Europe svijeta.

Zagrebački simpozij u organizaciji Svjetske kardiološke federacije i Hrvatskoga kardiovaskularnog društva, pod predsjedanjem akademika Davora Miličića, „Mislimo glavom, birajmo srce“ okupio je vodeće domaće stručnjake za kardiovaskularno zdravlje, koji su se, netom nakon svjetske premijere, upoznali s novim „Postupnikom za kontrolu povišenoga kolesterola 2022“ (Roadmap for Cholesterol 2022). Riječ je o sveobuhvatnom dokumentu kojemu je cilj poboljšanje zdravstvenih ishoda i preživljavanja u bolesnika s povišenim kardiovaskularnim rizikom, s naglaskom na važnost sveobuhvatne prevencije, rane i kvalitetne dijagnostike i probira rizičnih skupina od najranije dobi. Predstavio ga je predsjednik Europskoga društva za aterosklerozu i jedan od vodećih svjetskih autoriteta za kardiovaskularne bolesti, prof. Kausik Ray.

Kao domaćin simpozija, akademik Davor Miličić ustvrdio je kako Hrvatska s više od 22.000 preminulih od kardiovaskularnih bolesti godišnje spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU, te je u Europi svrstana u zemlje visokoga kardiovaskularnog rizika. U Hrvatskoj već postoji konsenzus oko potrebe za što hitnijim donošenjem Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti, koji ima podršku Ministarstva zdravstva, podsjetio je akademik te istaknuo kako je kardiologija vrlo uspješna grana hrvatske medicine, unutar koje je uvedeno u rutinsku praksu niz novih dijagnostičkih i terapijskih postignuća suvremene znanosti, poput primarne mreže intervencijskoga liječenja u akutnom koronarnom sindromu te drugih najsloženijih intervencijskih postupaka u bolestima srca, aorte i perifernih žila. Ostvaren je i veliki napredak u aritmologiji i elektrostimulaciji, te naravno u transplantaciji srca i primjeni mehaničkih cirkulacijskih crpki. Stoga je hrvatska kardiologija međunarodno priznata i prepoznata te naši kardiološki bolesnici, pa i oni najteži, u Hrvatskoj mogu dobiti visokokvalitetnu i cjelovitu kardiološku skrb.

ŠEST IZAZOVA U KARDIOLOGIJI

„Kako bismo dodatno Hrvatsku približili zemljama s manjom smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti, potrebno je istodobno raditi na šest ključnih izazova – primarnoj prevenciji općenito i sveobuhvatno, potom ciljano aktivnom i sustavnom otkrivanju visokorizičnih bolesnika koji još nemaju utvrđenu dijagnozu, poput onih s porodičnom hiperlipoproteinemijom, na smanjenju pretilosti i kardiometaboličkog rizika, na javnozdravstvenim kampanjama, uvođenju novih terapija sukladno smjernicama Europskog kardiološkog društva te naravno na dosljednoj i postojanoj provedbi cjelovitoga Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti“, zaključio je akademik Miličić.

Akademik Miličić istaknuo je probir za porodičnu hiperlipoproteinemiju među predškolskom djecom kao jedan od budućih velikih javnozdravstvenih projekata, pri čemu bi Hrvatska bila jedna od prvih zemalja s ovim tipom probira koji razotkriva djecu s izrazito povišenim kardiovaskularnim rizikom, ali i njihove roditelje i braću odnosno sestre. Time se omogućuje početak učinkovitoga liječenja i sprječava njihov kardiovaskularni pobol i smrtnost, koji se bez liječenja mogu očekivati u adolescentnoj ili mlađoj zreloj dobi. Akademik Željko Reiner podsjetio je kako je riječ o prirođenoj bolesti, gdje oboljeli doživotno imaju povišenu vrijednost LDL kolesterola, koju treba učinkovito i trajno korigirati.

OTKRIVANJEM OBOLJELOG DJETETA MOGUĆE SPASITI CIJELU OBITELJ

„Procjenjuje se da od takvoga, nasljednog oblika povišenog kolesterola u Hrvatskoj boluje oko 20.000 ljudi, od čega je prepoznato svega jedan posto njih. Te osobe, zbog dugotrajne neprimjetne izloženosti povišenim vrijednostima „lošega“ LDL-kolesterola imaju i 20 puta veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti nego ostatak populacije. U ovom postupku, nakon prepoznavanja djeteta s porodičnom hiperkolesterolemijom, potrebna je suradnja liječnika obiteljske medicine, ali i cijele obitelji koja bi bila obuhvaćena probirom i mogućnošću učinkovitoga pravodobnoga liječenja“, dodao je akademik Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu.

Ministarstvo zdravstva snažno podržava prijedloge i zaključke Simpozija, istaknula je predstavnica ministarstva dr. Ivana Portolan Pajić. „Predstojeća reforma zdravstva radi veliki zaokret prema primarnoj prevenciji, ranom otkrivanju bolesti, a u prilog tome govori i implementacija probira na porodičnu hiperkolesterolemiju kod predškolske djece, koji započinje u 2023.“, zaključila je.

Akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju podsjetio je i na važnost smanjenog unosa soli. „U posljednjih 12 godina bilježimo značajan pad unosa soli, kako kod građana, tako i kroz suradnju s prehrambenom industrijom, kao i smanjenje vrijednosti krvnog tlaka. No i dalje moramo sustavno raditi na isticanju opasnosti koju prekomjerno konzumiranje soli čini ljudskome zdravlju“, dodao je akademik Jelaković.